Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine – Organizacijska jedinica u Sarajevu ugostila je od 10. do 13. rujna 2024. godine izaslanstva Instituta Robert Koch (RKI) iz Njemačke, Statens Serum Instituta iz Danske te izaslanstva zavoda/instituta za javno zdravstvo iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Tijekom posjete, održan je radni sastanak u sklopu Projekta ''Western Balkan Strategic Partnership for Health Protection'' (WASP) na kojem su sudionici razmijenili iskustva i razmatrali mogućnosti za daljnju suradnju u prevenciji i odgovoru na buduće zdravstvene krize i izazove kakvi su epidemije zaraznih i nezaraznih bolesti.

Istraživanja o posljedicama pandemije

''Posebno je razgovarano o suradnji u području biostatistike i informatike. Jedan od ključnih ciljeva sastanka bila je obuka u razvijanju i upravljanju indikatorima za praćenje zdravlja populacije, kao što su YLL (godine života izgubljene zbog smrti), YLD (godine života izgubljene zbog invaliditeta) i DALY indikatori. Pored ostalog, bilo je riječi i rutinskom javnozdravstvenim mehanizmom koji će pratiti smrtnost, otkrivati i pravovremeno mjeriti višak smrtnih slučajeva povezanih s drugim mogućim prijetnjama javnom zdravlju, koristeći EuroMOMO metodologiju'', rekla je dr. sc. Šeila Cilović Lagarija, dr. stom., voditeljica Službe za biostatistiku i informatiku Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Foto: Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

Zadovoljstvo četverodnevnim sastankom izrazio je prim. dr. sc. Siniša Skočibušić, dr. med., ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine koji je, pored ostalog, goste upoznao s poviješću i položajem Zavoda u zdravstvenom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine. Predstavio im je djelatnosti i organizacijsku strukturu Zavoda. Posebno se osvrnuo na rad tijekom izazovnih godina pandemije COVID-19 te istaknuo da je Zavod bio jedan od glavnih nositelja protupandemijskih mjera.

U obraćanju novinarima po završetku sastanka, prim. dr. Skočibušić prezentirao je rezultate istraživanja o posljedicama pandemije COVID-19 koja su provedena EUROMomo metodologijom.

''Rezultati koje smo proveli kažu da je tijekom prve tri godine pandemije COVID-19, Federacija Bosne i Hercegovine zabilježila tri izrazita perioda povećane smrtnosti, pri čemu prekomjerna smrtnost čini 18% ukupnih smrtnih slučajeva u tom periodu. Najveći utjecaj zabilježen je među odraslim osobama starosne dobi od 45 do 74 godine, od kojih je 22,4% pripadalo skupini od 45 do 64 godine, 22,1% skupini od 65 do 74 godine, dok je 19,4% umrlih bilo starosti od 75 do 84 godine. Zanimljivo, povećana smrtnost nije zabilježena kod djece mlađe od 15 godina'', rekao je prim. dr. Skočibušić.

Rak maternice i dojke tijekom pandemije

Prim. dr. Skočibušić je govorio i o porastu izgubljenih godina života zbog raka vrata maternice i dojke kod žena u FBiH tijekom pandemije COVID-19.

''Podaci pokazuju da su izgubljene godine života zbog raka vrata maternice porasle s 2.050 u 2019. na 2.293 tijekom pandemijskih godina 2020. i 2021., dok su u 2022. godini ponovo opale na 1.797. Sličan trend je zabilježen i kod raka dojke, gdje je YLL (izgubljene godine života) porasla s 8.213 u 2019. na 9.746 u 2020., a zatim opala na 7.797 u 2022. godini. Rezultati ukazuju na primjetno povećanje izgubljenih godina života zbog ovih malignih bolesti kod žena, posebno tijekom 2020. godine. Jedan od mogućih razloga je odgađanje traženja zdravstvene pomoći zbog straha od pandemije, što je dovelo do kasnijeg dijagnosticiranja i liječenja, ubrzanog pogoršanja zdravstvenog stanja i veće smrtnosti. Također, pacijenti oboljeli od raka koji su umrli od COVID-19 mogli su biti pogrešno registrirani kao umrli od raka, što je dodatno utjecalo na povećanje broja smrtnih slučajeva povezanih s rakom'', rekao je prim. dr. Skočibušić.
Prezentirao je i rezultate studije o utjecaju malignih neoplazmi kolorektuma na izgubljene godine života prije i nakon pandemije COVID-19 u FBiH.

''Primijećen je značajan porast izgubljenih godina života povezanih s malignim neoplazmama kolorektuma kod muškaraca tijekom 2020. godine, koji se potom smanjivao u 2021. i 2022. godini. Jedan od razloga može biti to što su pacijenti oboljeli od raka koji su umrli od COVID-19 bez prethodnog testiranja možda pogrešno evidentirani kao umrli od raka, što je moglo dovesti do povećane registrirane smrtnosti od raka. Studija ukazuje na moguću povezanost između smrtnosti od COVID-19 i malignih neoplazmi kolorektuma te naglašava potrebu za ciljanom intervencijom i sveobuhvatnim zdravstvenim strategijama'', rekao je prim. dr. Skočibušić.

Foto: Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

Interes za suradnju

Predstavnici Instituta Robert Koch iz Njemačke Alexander Rommel i Statens Serum instituta iz Danske Kristine Norgaard novinarima su rekli da je suradnja ovih instituta sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i zavodima/institutima za javno zdravstvo iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dovela do toga da danas imamo jasniju sliku o stvarnim posljedicama pandemije COVID-19 i njenom utjecaju na stanovništvo.

Sudionici radnog sastanka izrazili su interes za suradnju i u budućnosti, a sve s ciljem ostvarivanja zajedničke misije – očuvanja i unaprjeđenja zdravlja stanovništva.

Domaćini i gosti su obišli zgradu i laboratorije Sektora zdravstvene ekologije Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u Organizacijskoj jedinici u Sarajevu.

Foto: Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

Program posjete izaslanstava Instituta Robert Koch, Statens Serum Instituta i izaslanstva zavoda/instituta iz regiona Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine uključio je i obilazak glavnog grada Bosne i Hercegovine te neformalna druženja.

Podsjećamo, Institut Robert Koch (RKI) od 2023. do 2025. godine provodi projekt ''Western Balkan Strategic Partnership for Health Protection'' (WASP) koji ima za cilj jačanje zdravstvenih sustava zemalja Zapadnog Balkana i njihovu suradnju u zajedničkom odgovoru na zdravstvene krize i izazove kakvi su epidemije zaraznih bolesti. RKI ovaj projekta realizira u suradnji sa zavodima/institutima za javno zdravstvo iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.